by acls us

Istorijat

Print

Ambasador Republike Austrije u BiH Donatus Koeck posjetio je danas općinu Visoko

. Posted in EKC

 

Visoko, 22.03.2013.

visoko-posjeta-austrijskog-ambasadora2

 

Posjeta je organizirana u skladu s nedavno potpisanim dokumentom o „Evropskom partnerstvu“ između Općine Visoko i Evropskog pokreta u BiH.

Print

Samuel Žbogar: EU sprema novi dokument za BiH

. Posted in EKC

 

Sarajevo, 07.03.2011.

Samuel_Zbogar

 

EU će možda donijeti novi nacrt kojim će definisati odnos prema BiH, s obzirom da je riječ o specijalnoj zemlji kojoj je potreban specijalni tretman, izjavio je novinarima ministar inostranih poslova Slovenije Samuel Žbogar, nakon sastanka sa liderima parlamentarnih stranaka u BiH.

Print

Istorija EU

Written by Administrator. Posted in EKC

Stoljeæima je Evropa bila poprište èestih i krvavih ratova: izmeðu 1870. i 1945. godine Francuska i Njemaèka su se sukobljavale tri puta uz ogromne ljudske žrtve. Brojni evropski lideri bili su uvjereni da je jedini naèin da se osigura trajni mir izmeðu njihovi zemalja ekonomsko i politièko ujedinjenje. Francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman je 1950. godine predložio ujedinjenje industrija za proizvodnju uglja i èelika u Zapadnoj Evropi. Godinu dana kasnije osnovana je Evropska zajednica uglja i èelika (European Coal and Steel Community) (ECSC). Ova zajednica je imala šest osnivaèa: Belgija, Savezna Republika Njemaèka, Luksemburg, Francuska, Italija i Holandija. Moæ donošenja odluka o pitanjima industrija za proizvodnju uglja i èelika u ovim zemljama prešla je u ruke nezavisnog, nadnacionalnog tijela pod nazivom "Visoki autoritet (High Authority)". Jean Monnet bio je prvi predsjednik ovog tijela.

Preko tri zajednice do Evropske unije ECSC je pokazala takav uspjeh da je nekoliko godina kasnije ovih šest zemalja odluèilo napraviti korak dalje i integrisati i druge sektore privrede. Oni su 1957. godine potpisali Rimski ugovor kojim je uspostavljena Evropska zajednica za atomsku energiju (EURATOM) i Evropska ekonomska zajednica (EEZ). Ovim ugovorom države èlanice su poèele da uklanjaju trgovaèke barijere i da formiraju tzv. zajednièko tržište. Tri evropske zajednice su 1967. godine ujedinjene, i od tada postoji jedna Komisija i jedno Vijeæe ministara, kao i Evropski parlament.

Prvobitno su èlanovi Evropskog parlamenta birani iz reda parlamentaraca država èlanica, ali se od 1979. godine organizuju direktni izbori koji pružaju moguænost graðanima država èlanica da glasaju za svoje kandidate. Ovi izbori se održavaju svake pete godine.

Ugovor iz Mastrihta je 1992. godine uveo nove oblike saradnje izmeðu vlada država èlanica, na primjer u vezi sa pitanjima odbrane ili oblasti pravosuða i unutrašnjih poslova. Dodajuæi ovu meðudržavnu saradnju veæ postojeæem sistemu "Zajednice", Ugovorom iz Mastrihta kreirana je Evropska unija (EU).
Integracija znaèi zajednièku politiku Ekonomska i politièka integracija izmeðu država èlanica EU-a znaèi da ove zemlje moraju donijeti zajednièke odluke o brojnim pitanjima. One su morale razviti zajednièku politiku u mnogim poljima – od poljoprivrede do kulture, od potrošaèke politike do konkurencije, od pitanja zaštite okoline i izvora energije do transporta i trgovine. Na samom poèetku, fokus je bio usmjeren na zajednièku ekonomsku politiku kada je rijeè o uglju i èeliku i na agrarnu politiku. Druge politike su donošene vremenom i u skadu sa konkretnom potrebom.

Neki kljuèni ciljevi politike izmijenjeni su u svijetlu novih okolnosti. Na primjer, cilj agrarne politike nije više da se što je moguæe jeftinije proizvede što više prehrambenih proizvoda. Danas je cilj pomoæi poljoprivrednim proizvoðaèima da koriste metode kojima æe uzgajati zdravu i visokokvalitetnu hranu i koje æe štiti okolinu od zagaðenja. Pitanje zaštite okoline danas je dio svih politika koje donosi Evropska unija. Odnosi EU sa ostatkom svijeta, takoðer, su postali veoma znaèajni – Unija pregovara o glavnim trgovaèkim i sporazumima o pružanju pomoæi drugim zemljama i razvija Zajednièke vanjske i sigurnosne politike (CFSP).

Jedinstveno tržište
Prošlo je dosta vremena dok su države èlanice uspjele ukloniti sve trgovaèke barijere i zamijeniti vlastito "zajednièko tržište " za istinski jedinstveno tržište na kojem se robe, usluge, ljudi i kapital mogu slobodno kretati. I pored toga što još uvijek postoje neke oblasti u kojima se mora odraditi nedovršeni posao kako što je na primjer kreiranje jedinstvenog tržišta finansijski usluga, Jedinstveno tržište je službeno formirano krajem 1992. godine.

Tokom 90-ih godina prošlog stoljeæa za ljude je postalo veoma lako da se kreæu širom Evrope s obzirom da su pasoši i carinske kontrole ukinute na gotovo svim unutrašnjim granicama Unije. Jedna od posljedica je veæa mobilnost graðana Evropske unije. Na primjer, od 1987. godine više od milion mladih Evropljana studiralo je u inostranstvu zahvaljujuæi podršci EU-a.

Jedinstvena valuta
Još od 1992. godine Evropska unija je donijela odluku o formiranju Ekonomske i monetarne unije (EMU), koja je ukljuèivala i uvoðenje zajednièke evropske valute pod upravom Evropske centralne banke. Jedinstvena valuta – euro – postala je realnost 1. januara 2002. godine kada su novèanice i kovanice eura zamijenile nacionalne valute u dvanaest od petnaest država èlanica: Belgija, Njemaèka, Grèka, Španija, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Holandija, Austrija, Portugal i Finska. Slovenija je 1. januara 2007. godine, postala prva od deset zemalja koje su se pridružile Uniji 2004. godine, koja je poèela koristiti euro. Kako bi ovo ostvarila, morala je ispuniti zahtjevne finansijske i ekonomske kriterije.

Porodica koja raste
Evropska unija je "porasla" kroz uspješan prijem novih èlanica. U poèetku, kada je 1951. godine osnovana Evropska zajednica uglja i èelika, Uniju je bila sastavljena od šest zemalja – Belgija, Njemaèka, Francuska, Italija, Luksemburg i Holandija. Potom je uslijedilo šest uspješnih proširivanja:

  • 1973. - Danska, Irska i Velika Britanija
  • 1981. - Grèka
  • 1986. - Španija i Portugal
  • 1995. - Austrija, Finska i Švedska
  • 2004. – Èeška Republika, Estonija, Kipar, Latvija, Litvanija, Maðarska, Malta, Poljska, Slovaèka i Slovenija.
  • 2007. – Bugarska i Rumunija

Bugarska i Rumunija su pristupile Uniji 2007., dok su Hrvatska i Turska poèele pregovore o èlanstvu 2005. godine. Danas Unija ima 480 milion graðana i 27 država èlanica. Na Evropsku uniju otpada 20% svjetske trgovine i 25% svjetskog bruto proizvoda. Unija, takoðer, pruža 55% ukupne svjetske, razvojne pomoæi.

Kako bi se osigurao nastavak djelotvornog funkcionisanja i nakon proširivanja, Uniji je bio potreban jednostavniji sistem donošenja odluka, stoga su Ugovorom iz Nice uspostavljena nova pravila koja su odnosila na velièinu institucija EU-a i naèin na koji one trebaju da rade. Ovaj ugovor je stupio na snagu u februaru 2003. godine.

 

Print

EPuBIH

Written by Administrator. Posted in EKC

Print

Osnivanje sekcije pri EKC - EPuBIH 2005

Written by Administrator. Posted in EKC

EB BuH Gründung- osnivanje EP BIH